Kako je džin od apoteke stigao do koktela?

London, 18. vijek. Maglovite ulice, zvuk konjskih kopita i… haos. Ljudi piju džin kao da im život zavisi od toga – jer možda i zavisi. tezge na pijaci pune su flaša neprovjerenog alkohola, a džin jeftiniji od piva. Postaje omiljen među siromašnima, dok vlasti očajnički pokušavaju da smanje njegovu popularnost.

Brzo unaprijed do današnjeg vremena – džin je jedno od najotmenijih pića, prisutan u vrhunskim koktelima i barovima širom svijeta. Ali kako je od sirotinjskog pića došao do premium destilerija i umjetnički pravljenih koktela?

Hajde da otkrijemo!

Istorija džina: Lijek koji je postao porok (i onda luksuz)

Džin zapravo nije nastao kao alkohol za uživanje, već kao lijek! U 17. vijeku, holandski farmaceuti pravili su ga od smrekinih bobica (kleke) i koristili kao diuretik i lijek za bubrežne probleme.

Ali, kako to biva sa alkoholom – brzo je postao više od lijeka. Holandski vojnici pili su ga prije bitki (zato i postoji izraz „Dutch Courage“ – „Holandska hrabrost“). Englezi su ga preuzeli i, zahvaljujući Kralju Vilijamu III, džin je postao ultra popularan u Britaniji.

Tako je nastao „Džin Bum“ – period u Engleskoj kada je džin bio dostupniji od čiste vode! Narod je pio toliko da je vlada morala da uvede stroge zakone da smanji njegovu konzumaciju.

Ali onda dolazi 19. vijek – destilacija se poboljšava, kvalitet raste i džin postaje piće visokog društva. Od tada, njegovo mjesto među vrhunskim alkoholima je zagarantovano.

---

⚙️ Kako se pravi džin? – Od biljaka do boce

Džin nije samo alkohol s aromom smreke – on je prava umjetnost ukusa

🔬 Osnovni sastojci džina – Što ga čini posebnim?

Iako je džin poznat po svojoj aromatičnoj slojevitosti, njegova osnova je prilično jednostavna. Da bi se legalno nazvao džinom, piće mora imati dominantnu aromu smrekinih bobica (kleke), ali pored nje, tu su i mnogi drugi sastojci koji mu daju karakterističan ukus.

🔹 Ključni sastojci džina:

✅ Neutralni alkohol – Obično dobijen od žitarica (pšenica, ječam, raž, kukuruz) ili krompira. Mora biti visoko čist (min. 96% ABV/Alcohol by Volume) prije nego što se aromatizuje.
✅ Smrekine bobice (kleka) – Osnovni i neizostavni sastojak, koji džinu daje prepoznatljiv borovasti, zemljani i blago gorkasti ukus.
✅ Citrusi – Limunova i narandžina kora često se koriste za svježinu i voćne note.
✅ Začini – Korijander (za biberastu notu), kardamom, cimet, muskatni oraščić, biber i anis često se dodaju za kompleksnost ukusa.
✅ Biljke i cvjetovi – Lavanda, ruzmarin, kamilica i ljubičica daju floralne tonove, dok su krastavac i nana prisutni u modernim verzijama džina.

Ovi sastojci se kombinuju na različite načine, a upravo način destilacije određuje kako će se njihove arome prenijeti u finalni proizvod.

---

Destilacija i metode

Džin se proizvodi kroz proces destilacije, gde se neutralni alkohol aromatizuje biljnim sastojcima (botanicals). Najvažniji faktor u kvalitetu džina je način na koji se ove arome prenose u finalni proizvod. Postoje tri glavne metode destilacije džina, a svaki stil daje različite karakteristike ukusa.

Klasična destilacija sa maceracijom (Traditional Distilled Gin)
🔹 Ovo je najstariji i najčešći metod proizvodnje džina.
🔹 Proces:

• Neutralni alkohol (obično 96% ABV) se natapa biljnim sastojcima, uključujući smreku(kleku), citruse, korijander i začine.
• Ova smjesa se ostavlja da odstoji od nekoliko sati do nekoliko dana, zavisno od proizvođača.
• Nakon toga, destilacija počinje u bakarnim kotlovima, gdje se alkohol zagrijava i isparava, prenoseći biljne arome.
• Para se zatim kondenzuje i skuplja u tečno stanje, stvarajući visoko aromatičan džin.
  🔹 Primjeri: Tanqueray, Beefeater

Parna infuzija (Vapor Infused Gin)
🔹 Ovaj metod daje blaži, delikatniji džin, jer biljke ne dolaze u direktan kontakt sa tečnošću alkohola.
🔹 Proces:

• Alkohol se zagrijava u donjem dijelu destilacione posude.
• Biljni sastojci se stavljaju u posebnu korpu iznad alkohola, kroz koju prolaze alkoholne pare.
• Ove pare upijaju mirise i ukuse biljaka, a zatim se kondenzuju nazad u tečnost.
• Rezultat je džin sa lakšim, cvjetnim i sofisticiranijim aromama.
  🔹 Primjeri: Bombay Sapphire (poznat po ovom metodu, daje suptilne note citrusa i začina)

Hladna destilacija (Vacuum Distillation)
🔹 Ovaj metod koristi niže temperature i napredne tehnologije destilacije.
🔹 Proces:

• Umjesto klasičnog zagrijavanja, destilacija se odvija pod vakuumom, pri nižim temperaturama (ispod 40°C).
• To omogućava očuvanje svježih i prirodnih aroma biljaka, jer visoka temperatura može uništiti neke nježne note (npr. lavanda, krastavac).
• Ova metoda se koristi za premium džinove, gdje se želi postići izuzetno lagan i kompleksan profil ukusa.
  🔹 Primjeri: Hendrick’s (kombinuje klasičnu i vakuumsku destilaciju)

---

Razlike između destilisanog, rektifikovanog i kompound džina

U zavisnosti od metoda proizvodnje, džin može pripadati jednoj od sledećih kategorija:

✅ Destilovani džin (Distilled Gin) – Najkvalitetniji

• Alkohol i biljni sastojci destilišu se zajedno, bez dodataka nakon destilacije.
• Ovaj tip džina se smatra premium klasom, jer sadrži prirodne i kompleksne arome.
• Primjeri: Tanqueray, Bombay Sapphire, Beefeater

✅ Rektifikovani džin (Redistilled Gin)

• Neutralni alkohol se prvo destiliše, a zatim se ponovo destiliše sa biljnim sastojcima kako bi se dodale arome.
• Ovaj metod je često korišćen kod masovne proizvodnje, ali može dati visokokvalitetne rezultate.
• Primjeri: Plymouth Gin

✅ Kompound džin (Compound Gin) – Najjeftiniji

• Ovaj džin ne prolazi kroz ponovnu destilaciju, već se arome dodaju direktno u alkohol.
• Brza i jeftina proizvodnja, ali rezultat nije toliko kompleksan.
• Primjeri: Jeftini brendovi i džinovi u niskom cjenovnom rangu, Bathtub Gin (Ableforth’s).

---

Vrste džina – Koji je pravi za vas?
Džin dolazi u različitim stilovima, a svaki ima svoj karakter i način proizvodnje.

1️⃣ London Dry Gin (Klasičan džin)

🔹 Najpoznatiji stil džina – suv, čist, dominantna aroma kleke
🔹 Bez dodatnog šećera ili vještačkih aroma
🔹 Primjeri: Tanqueray, Beefeater, Bombay Sapphire

2️⃣ Plymouth Gin (Malo slađi i blaži)

🔹 Manje dominantna kleka, blaža tekstura
🔹 Proizvodi se samo u Plimutu, Engleska
🔹 Primjer: Plymouth Gin

3️⃣ Old Tom Gin (Slatki džin)

🔹 Nešto između London Dry džina i likera – sadrži malo šećera
🔹 Bio je popularan u 18. vijeku u Engleskoj
🔹 Idealan za klasične koktele poput Tom Collins-a

4️⃣ Genever (Holandski original)

🔹 Prvi oblik džina – punijeg ukusa, više podsjeća na viski
🔹 Destiluje se od ječma, raži i pšenice
🔹 Primjeri: Bols Genever, Rutte Old Simon

5️⃣ New Western Gin (Moderni džinovi)

🔹 Manje kleke, više voćnih i cvjetnih nota
🔹 Eksperimentisanje sa sastojcima poput lavande, krastavca, ruže
🔹 Primjeri: Hendrick’s, Monkey 47, The Botanist

---

Dakle Džin – piće sa bogatom prošlošću i obećavajućom budućnošću
Od ljekovite tinkture do omiljenog pića barova, džin je prošao nevjerovatan put. Danas postoji više vrsta nego ikad prije – od klasičnih London Dry džinova do modernih aromatičnih varijanti sa citrusima i začinima.

Bilo da uživate u klasičnom džin-toniku, gurmanskom koktelu ili čistom džinu sa ledom, jedno je sigurno – džin je više od pića, to je iskustvo!

---

poznati brendovi:

resursi:

“The Drunken Botanist” – Amy Stewart (istražuje botaničke sastojke alkohola, uključujući džin)

“Gin: The Manual” – Dave Broom (detaljna analiza džina i kako ga najbolje piti)
“The Curious Bartender’s Gin Palace” – Tristan Stephenson (istorija, destilacija i najbolji brendovi džina)